utorak, 6. rujna 2016.

Ministarstvu pravosuđa prijavljen kriminal na Trgovačkom sudu | Hazud.hr

Ministarstvu pravosuđa prijavljen kriminal na Trgovačkom sudu | Hazud.hr:



Ministarstvu pravosuđa prijavljen kriminal na Trgovačkom sudu

Trgovački sud u Zagrebu gotovo tri godine nije dostavio tužbu na odgovor tuženicima u sporu vrijednom 95 milijuna eura

Nada Nekić Plevko, predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu i Biserka Pavičić, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu prijavljene su Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske i Državnom sudbenom vijeću radi višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada u predmetu sudskog spora radi naknade štete koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.
Radi se o sudskom sporu grupacije Fantasyland iz Samobora protiv ruskog državnog fonda INTERNATIONAL FUND APPLIED i RUSHOR MENAGAMENT d.o.o. u iznosu većem od 95 milijuna EUR-a, a po kojem predmetu Trgovački sud u Zagrebu nije dostavio tužbu na odgovor tuženiku više od 33 mjeseca od dana podnošenja tužbe.
U istom razdoblju od 2013.g. – 2016.g.,  sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Biserka Pavičić i predsjednica Trgovačkog suda Nada Nekić Plevko počinile su brojne protupravnosti i nepravilnosti koje su onemogućile grupaciju Fantasyland u zaštiti svojih prava i interesa te im je time prouzročena šteta zbog čega je grupacija Fantasyland još 2015.g. uputila prijavu Ministarstvu pravosuđa i Državnom sudbenom vijeću te zatražila provođenje inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu.
Prijave grupacije Fantasyland iz 2015.g. upućene su bivšem ministru pravosuđa Orsatu Miljaniću, međutim, ministar pravosuđa Orsat Miljanić nije proveo inspekcijski nadzor, već je svojim nečinjenjem pokušao zaštitio prijavljeni kriminal na Trgovačkom sudu u Zagrebu što će u konačnici najvjerojatnije rezultirati novim tužbama protiv države koja je sukladno čl. 105 Zakona o sudovima odgovorna za svu nastalu štetu prouzročenu nezakonitim i nepravilnim radom sudaca.
Prema pisanju Večernjeg lista Orsat Miljenić je neposredno prije nego što je postao ministar kao odvjetnik potpisao unosan ugovor s HPB-om da ih zastupa u petini svih njihovih ovršnih predmeta, a nakon čega je Orsat Miljenić odvjetnički ured sa svim ugovorima prepustio odvjetnici Vesni Alaburić. Bivši ministar pravosuđa  Orsat Miljenić oglušio se provesti inspekcijski nadzor ne samo u ovom predmetu, već i po drugim prijavama podnijetim protiv sudaca Trgovačkog suda u Zagrebu.  Naime, Ministarstvu pravosuđa su 2015.g. prijavljene nezakonitosti i nepravilnosti u radu sutkinje Maje Hilje koja je vodila jedan predmet u kojem je jedna od stranaka u postupku i Hrvatska poštanska banka d.d., a od strane Ministarstva pravosuđa do današnjeg dana nije proveden inspekcijski nadzor unatoč nespornom kršenju zakona od strane prijavljene sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu, gđe Maje Hilje. Ovakvi slučajevi u kojima odvjetničko društvo  ministra pravosuđa zastupa državnu banku pred sudovima ne predstavlja samo sukob interesa, već i manipulaciju koja je i zakonom kažnjiva, a takve zakone koji im  omogućuju isisavanje novca iz državnog proračuna i tvrtki u vlasništvu države izrađeni su upravo po mjeri korumpirane politike.
Ništa čudno u državi Hrvatskoj. Čedo Orsatu unosan posao sa državnom bankom, Orsat Čedi Maletiću zaštitu na sudu, inspekcijski nadzori protiv sudaca stoje zaključani u ladicama Ministarstva pravosuđa, a suci u svom kriminalu zaštićeni od strane bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića.
Klasična višestruka kompenzacija na hrvatski način, sa državnim novcem i resursima pod kontrolom korumpirane politike. A ovo je tek jedan u nizu primjera zlouporabe sustava u našem političkom i gospodarskom korumpiranom sustavu koji je prilagođen upravo za uhljebe u državnim tvrtkama i institucijama u posljednjih dvadesetak godina, te odabrane i sveprisutne poduzetnike koje protežira korumpirana politika. Stoga, i ne čudi ponašanje bivšeg ministra pravosuđa koji zapošljava svoje kadrove preko veze, kao što je to bio slučaj prošle godine kada su ga kamere razotkrile u pokušaju instaliranja svojih kadrova u Ministarstvu pravosuđa što u prosječno uređenoj pravnoj državi, kakva još uvijek nismo, podrazumijeva trenutno davanje ostavke, osobito kada se radi o resoru pravosuđe.
Postupanje Orsata Miljenića koji je pokušao zaštititi prijavljeni kriminal na Trgovačkom sudu u Zagrebu i ne čudi obzirom na činjenicu da odvjetničko društvo bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića zastupa velik broj stranaka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu  i Općinskim građanskim sudom u Zagrebu što ukazuje na opravdanu sumnju u spregu bivšeg ministra sa pojedinim sucima i predsjednicima sudova. Bili bi zanimljivo vidjeti koliko su iznosili prihodi odvjetničkog društva bivšeg ministra prije preuzimanja dužnosti, a koliko su se multiplicirali u posljednjih pet godina kada je ušao u krug visoke i trenutno zaštićene političke elite.
A Vi građani Lijepe naše samo izađite na izbore i slobodno glasujte. Pogriješiti ne možete, jer njima odgovara i lijevo i desno, a može i centar. Ionako su svi oni već odavno jedna velika koalicija sa zajedničkim interesom.
A taj interes nije Hrvatska, niti ste to vi.
Maja Grubišin, zaposlena je kao pomoćnica ministra u Ministarstvu pravosuđa, Uprava za organizaciju pravosuđa, te kao takva nadležna za provođenje inspekcijskih nadzora. Na to mjesto imenovana je dolaskom Ante Šprlje na čelno mjesto u Ministarstvu pravosuđa, a u predizbornoj kampanji ova članica stranke Pametno, koja je već u Ministarstvu pravosuđa radila na organizacijskim procesima, govorila je o problemu što ga taj segment pravosuđa predstavlja.
Tijekom predizborne kampanje isticala je kako je reformu pravosuđa ‘majka svih reformi’ u zemlji trenutačno, navodeći :”Danas imamo iznimno dugotrajne sudske postupke, dupliraju nam se predmeti na sudovima, imamo neopravdane troškove odvjetničke usluge, sudovi su sa strankama i drugim tijelima tromi u komunikaciji”, nabrajala je tijekom predizborne kampanje. I tada je već radila kao ekspert za reforme pravosuđa u zemljama pristupnicama EU. Prema njezinom mišljenju hrvatski sustav imenovanja sudaca i državnih odvjetnika potrebno je što prije revidirati. Nakon stručne analize i zaključaka, potrebno je kvalitetnije rasporediti ljude. Postavlja se pitanje, gospođo Maja, pa gdje je zapelo?
Državno sudbeno vijeće je u prosincu 2015., a potom i u veljači 2016., zatražilo Ministarstvo pravosuđa provođenje inspekcijskog nadzora radi nezakonitog i nepravilnog rada Trgovačkog suda u Zagrebu, no do današnjeg dana još uvijek nema informacija je li Ministarstvo pravosuđa izvršilo nadzor, te ukoliko jeste – što je nadzorom utvrđeno. Hrvatski sabor i Ured predsjednice Republike Hrvatske u više su navrata zatražili očitovanje ministra Orsata Miljanića o prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu, no bez uspjeha.
U opsežnoj prijavi grupacije Fantasyland, koju u cijelosti objavljujemo, između ostalog stoji:
“U uređenom pravnom i demokratskom sustavu je nedopustivo da se tužba radi naknade štete više od tri godine nalazi u fazi održavanja pripremnog ročišta, i to s posebno otegotnom okolnosti da tužba još uvijek nije dostavljena tuženicima na odgovor što predstavlja ne samo kršenje zakona i propisa od strane pravosudnih tijela Republike Hrvatske i činjenje štete tužiteljima koju u konačnici snosi Republika Hrvatska, već i narušavanje pravne sigurnosti i temeljnih prava zajamčenih Ustavom RH i Europskom konvencijom što ima dalekosežne posljedice po pravni i demokratski sustav RH, te navedeno predstavlja i pitanje nacionalne sigurnosti.
Radi protupravnosti i nepravilnosti u radu Trgovačkog suda u Zagrebu i Ministarstva pravosuđa RH, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju, tužba Fantazija projekt i dr. radi naknade štete od 18.09.2013.. još uvijek nije dostavljena na odgovor tuženicima INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA i RUSHOR MANAGEMENT d.o.o. slijedom čega je u proteklom razdoblju od 32 (trideset i dva) mjeseca prouzročena znatna materijalna šteta I-V tužiteljima i njihovim vjerovnicima, te imateljima poslovnih udjela I-V tužitelja, a za koju nastalu štetu su odgovorni Trgovački sud u Zagrebu i Ministarstvo pravosuđa RH, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju te Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske kojem je 5. svibnja 2015. upućen zahtjev I-V tužitelja za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu.
Zahtjev je podnesen radi otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti u radu Suda te u cilju sprečavanja nastanka daljnje štete koju u konačnici snosi Republika Hrvatska sukladno čl. 105  Zakona o sudovima (N.N. 28/13, 33/15).
Naime, prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su dana 05.05.2015. Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske dostavili zahtjev za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu u pravnoj stvari Tužitelja Fantazija projekt i dr. protiv INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA i RUSHOR MANAGEMENT d.o.o.(spis broj: P-2693/13), te su u predmetnom zahtjevu navedene konkretne protupravnosti i nepravilnosti u radu Trgovačkog suda u Zagrebu u ovom predmetu uz cjelovito priloženu dokaznu dokumentaciju.
Također, prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su Ministarstvo pravosuđa RH konstantno i pravovremeno u razdoblju 2015.g. – 2016.g. izvještavali i o daljnjim protupravnostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu sa cjelovitom dokaznom dokumentacijom, a koje protupravnosti i nepravilnosti su prouzročile štetu tužiteljima koji su onemogućeni u zaštiti prava i interesa zbog nedostavljanja tužbe na odgovor tuženicima sada već više od 32 mjeseca od dana kada je tužba podnijeta Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Nadalje, prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su o nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu izvijestili i Državno sudbeno vijeće koje je temeljem prijave i cjelokupno dostavljene dokazne dokumentacije zatražilo od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu u predmetu br. P-2693/13.
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske još uvijek nije postupilo niti po zahtjevu prijavitelja Fantazija projekt i dr. od 05.05.2015. za provođenje inspekcijskog nadzora, niti po nalogu Državnog sudbenog vijeća od 21.12.2015, te se nije očitovalo o prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu, već je svojim nepostupanjem zaštitilo neodgovoran, nesavjestan, protupravan i nepravilan rad prijavljenih odgovornih osoba čime je narušena pravna sigurnost prijavitelja/tužitelja i temeljna prava propisana zakonom i zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda”.
“Sukladno zakonu, štetu nastalu radi protupravnosti i nepravilnosti u radu Suda snosi Republika Hrvatska bez obzira je li ista posljedica protupravnog i nepravilnog rada Suda uzrokovana nestručnošću, neznanjem, neodgovornosti i nesavjesnim radom ili pak svjesnim protupravnim postupanjem i nepravilnim radom Suda.
Također, u ovom predmetu odgovornost za nastalu štetu snosi i Ured predsjednice Trgovačkog suda u Zagrebu koji je o svim protupravnostima i nepravilnostima u više navrata pisanim putem izviješten, ali od strane odgovornih osoba nisu poduzete odgovarajuće mjere kako bi se protupravnosti i nepravilnosti u radu suda otklonile što je za posljedicu imalo daljnje činjenje štete I-V tužiteljima kojima je zbog takvog postupanja Suda onemogućena zaštita prava i interesa, te prouzročena znatna materijalna šteta.
Uvidom u spis i pomoćne omote spisa Trgovačkog suda u Zagrebu izvršenim od strane opunomoćenog odvjetničkog društva Matić, Šooš Maceljski, Mandić, Stanić&Partneri d.o.o. utvrđeno je kako se  ovjereni prijevodi tužbi s prilogom na ruski jezik nalaze u pomoćnim omotima spisa, te da isti od strane Trgovačkog suda u Zagrebu nisu niti dostavljeni Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju, slijedom čega tužba I-V tužitelja niti nakon proteka roka od 25 (dvadesetpet) mjeseci još uvijek nije bila dostavljena Ministarstvu pravosuđa Ruske Federacije zbog čega nije mogla biti uručena na odgovor tuženicima INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA I RUSHOR MANAGEMENT d.o.o.
Sasvim je sigurno da tuženici INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA i RUSHOR MANAGEMENT d.o.o. neće pristati platiti troškove kamata i zateznih kamate, te ostalih troškova  prouzročenih nezakonitim i nepravilnim radom Trgovačkog suda u Zagrebu i odgovornih osoba u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske koji su odgovorni što tužba radi naknade štete više od 37 (tridesetsedam) mjeseci nije dostavljena tuženicima na odgovor, a koji troškovi i kamate su obzirom na VPS 95.124.612,67 eura već sada izraženi u više stotina milijuna kuna, te je šteta I – V tužiteljima i imateljima poslovnih udjela prouzročena i po više različitih osnova kroz čitavo razdoblje nemogućnosti ostvarivanja i zaštite zakonom propisanih i Ustavom Republike Hrvatske, te Europskom konvencijom zajamčenih prava. Na održanom ročištu Trgovačkog suda u Zagrebu dana 24.svibnja 2016.g. I – IV tužitelji su putem opunomoćenika predložili donošenje presude zbog ogluhe, a u protivnom predložili da trošak održanog ročišta padne na teret budžetskih sredstava suda i to u iznosu od 100.000,00 kuna plus PDV, a o čemu Trgovački sud u Zagrebu još uvijek nije odlučio”.
Iz prethodno navedenih dijelova opsežne prijave upućene Ministarstvu pravosuđa na više desetaka stranica proizlazi kako Trgovački sud u Zagrebu gotovo tri godine nije dostavio tužbu na odgovor tuženicima u sporu vrijednom 95 milijuna eura.
U te tri godine nepostupanja Trgovačkog suda nagomilane su kamate, odvjetnički i drugi troškovi od više stotina milijuna kuna. Ostaje pitanje tko će platiti sve te nagomilane troškove ukoliko se ustanovi da se radi o propustima ili protupravnostima pojedinaca na Trgovačkom sudu u Zagrebu ili u Ministarstvu pravosuđa preko kojeg se šalje dostava pismena u inozemstvo? Plaća  li to država, oni koji su postupali nesavjesno i izvan zakonskih okvira i propisanih procedura ili je to uobičajena sudska praksa koju imaju i druge članice Europske unije?
Mnogo pitanja za ministra pravosuđa Antu Šprlju koji je u posljednjim javnim istupima izrazio zadovoljstvo što ipak nije cijeli pravosudni sustav korumpiran. Iako je skromnost vrlina koju treba poštivati, nije joj mjesto iskazivati ju u trenutno ne baš ustrojenom i samo djelomično korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustava, kako to kaže novi ministar ministar Šprlje, prenosi maxportal.
Izvor: maxportal

Ministarstvu pravosuđa prijavljen kriminal na Trgovačkom sudu | Hazud.hr

Ministarstvu pravosuđa prijavljen kriminal na Trgovačkom sudu | Hazud.hr:



Ministarstvu pravosuđa prijavljen kriminal na Trgovačkom sudu

Trgovački sud u Zagrebu gotovo tri godine nije dostavio tužbu na odgovor tuženicima u sporu vrijednom 95 milijuna eura

Nada Nekić Plevko, predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu i Biserka Pavičić, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu prijavljene su Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske i Državnom sudbenom vijeću radi višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada u predmetu sudskog spora radi naknade štete koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.
Radi se o sudskom sporu grupacije Fantasyland iz Samobora protiv ruskog državnog fonda INTERNATIONAL FUND APPLIED i RUSHOR MENAGAMENT d.o.o. u iznosu većem od 95 milijuna EUR-a, a po kojem predmetu Trgovački sud u Zagrebu nije dostavio tužbu na odgovor tuženiku više od 33 mjeseca od dana podnošenja tužbe.
U istom razdoblju od 2013.g. – 2016.g.,  sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Biserka Pavičić i predsjednica Trgovačkog suda Nada Nekić Plevko počinile su brojne protupravnosti i nepravilnosti koje su onemogućile grupaciju Fantasyland u zaštiti svojih prava i interesa te im je time prouzročena šteta zbog čega je grupacija Fantasyland još 2015.g. uputila prijavu Ministarstvu pravosuđa i Državnom sudbenom vijeću te zatražila provođenje inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu.
Prijave grupacije Fantasyland iz 2015.g. upućene su bivšem ministru pravosuđa Orsatu Miljaniću, međutim, ministar pravosuđa Orsat Miljanić nije proveo inspekcijski nadzor, već je svojim nečinjenjem pokušao zaštitio prijavljeni kriminal na Trgovačkom sudu u Zagrebu što će u konačnici najvjerojatnije rezultirati novim tužbama protiv države koja je sukladno čl. 105 Zakona o sudovima odgovorna za svu nastalu štetu prouzročenu nezakonitim i nepravilnim radom sudaca.
Prema pisanju Večernjeg lista Orsat Miljenić je neposredno prije nego što je postao ministar kao odvjetnik potpisao unosan ugovor s HPB-om da ih zastupa u petini svih njihovih ovršnih predmeta, a nakon čega je Orsat Miljenić odvjetnički ured sa svim ugovorima prepustio odvjetnici Vesni Alaburić. Bivši ministar pravosuđa  Orsat Miljenić oglušio se provesti inspekcijski nadzor ne samo u ovom predmetu, već i po drugim prijavama podnijetim protiv sudaca Trgovačkog suda u Zagrebu.  Naime, Ministarstvu pravosuđa su 2015.g. prijavljene nezakonitosti i nepravilnosti u radu sutkinje Maje Hilje koja je vodila jedan predmet u kojem je jedna od stranaka u postupku i Hrvatska poštanska banka d.d., a od strane Ministarstva pravosuđa do današnjeg dana nije proveden inspekcijski nadzor unatoč nespornom kršenju zakona od strane prijavljene sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu, gđe Maje Hilje. Ovakvi slučajevi u kojima odvjetničko društvo  ministra pravosuđa zastupa državnu banku pred sudovima ne predstavlja samo sukob interesa, već i manipulaciju koja je i zakonom kažnjiva, a takve zakone koji im  omogućuju isisavanje novca iz državnog proračuna i tvrtki u vlasništvu države izrađeni su upravo po mjeri korumpirane politike.
Ništa čudno u državi Hrvatskoj. Čedo Orsatu unosan posao sa državnom bankom, Orsat Čedi Maletiću zaštitu na sudu, inspekcijski nadzori protiv sudaca stoje zaključani u ladicama Ministarstva pravosuđa, a suci u svom kriminalu zaštićeni od strane bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića.
Klasična višestruka kompenzacija na hrvatski način, sa državnim novcem i resursima pod kontrolom korumpirane politike. A ovo je tek jedan u nizu primjera zlouporabe sustava u našem političkom i gospodarskom korumpiranom sustavu koji je prilagođen upravo za uhljebe u državnim tvrtkama i institucijama u posljednjih dvadesetak godina, te odabrane i sveprisutne poduzetnike koje protežira korumpirana politika. Stoga, i ne čudi ponašanje bivšeg ministra pravosuđa koji zapošljava svoje kadrove preko veze, kao što je to bio slučaj prošle godine kada su ga kamere razotkrile u pokušaju instaliranja svojih kadrova u Ministarstvu pravosuđa što u prosječno uređenoj pravnoj državi, kakva još uvijek nismo, podrazumijeva trenutno davanje ostavke, osobito kada se radi o resoru pravosuđe.
Postupanje Orsata Miljenića koji je pokušao zaštititi prijavljeni kriminal na Trgovačkom sudu u Zagrebu i ne čudi obzirom na činjenicu da odvjetničko društvo bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića zastupa velik broj stranaka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu  i Općinskim građanskim sudom u Zagrebu što ukazuje na opravdanu sumnju u spregu bivšeg ministra sa pojedinim sucima i predsjednicima sudova. Bili bi zanimljivo vidjeti koliko su iznosili prihodi odvjetničkog društva bivšeg ministra prije preuzimanja dužnosti, a koliko su se multiplicirali u posljednjih pet godina kada je ušao u krug visoke i trenutno zaštićene političke elite.
A Vi građani Lijepe naše samo izađite na izbore i slobodno glasujte. Pogriješiti ne možete, jer njima odgovara i lijevo i desno, a može i centar. Ionako su svi oni već odavno jedna velika koalicija sa zajedničkim interesom.
A taj interes nije Hrvatska, niti ste to vi.
Maja Grubišin, zaposlena je kao pomoćnica ministra u Ministarstvu pravosuđa, Uprava za organizaciju pravosuđa, te kao takva nadležna za provođenje inspekcijskih nadzora. Na to mjesto imenovana je dolaskom Ante Šprlje na čelno mjesto u Ministarstvu pravosuđa, a u predizbornoj kampanji ova članica stranke Pametno, koja je već u Ministarstvu pravosuđa radila na organizacijskim procesima, govorila je o problemu što ga taj segment pravosuđa predstavlja.
Tijekom predizborne kampanje isticala je kako je reformu pravosuđa ‘majka svih reformi’ u zemlji trenutačno, navodeći :”Danas imamo iznimno dugotrajne sudske postupke, dupliraju nam se predmeti na sudovima, imamo neopravdane troškove odvjetničke usluge, sudovi su sa strankama i drugim tijelima tromi u komunikaciji”, nabrajala je tijekom predizborne kampanje. I tada je već radila kao ekspert za reforme pravosuđa u zemljama pristupnicama EU. Prema njezinom mišljenju hrvatski sustav imenovanja sudaca i državnih odvjetnika potrebno je što prije revidirati. Nakon stručne analize i zaključaka, potrebno je kvalitetnije rasporediti ljude. Postavlja se pitanje, gospođo Maja, pa gdje je zapelo?
Državno sudbeno vijeće je u prosincu 2015., a potom i u veljači 2016., zatražilo Ministarstvo pravosuđa provođenje inspekcijskog nadzora radi nezakonitog i nepravilnog rada Trgovačkog suda u Zagrebu, no do današnjeg dana još uvijek nema informacija je li Ministarstvo pravosuđa izvršilo nadzor, te ukoliko jeste – što je nadzorom utvrđeno. Hrvatski sabor i Ured predsjednice Republike Hrvatske u više su navrata zatražili očitovanje ministra Orsata Miljanića o prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu, no bez uspjeha.
U opsežnoj prijavi grupacije Fantasyland, koju u cijelosti objavljujemo, između ostalog stoji:
“U uređenom pravnom i demokratskom sustavu je nedopustivo da se tužba radi naknade štete više od tri godine nalazi u fazi održavanja pripremnog ročišta, i to s posebno otegotnom okolnosti da tužba još uvijek nije dostavljena tuženicima na odgovor što predstavlja ne samo kršenje zakona i propisa od strane pravosudnih tijela Republike Hrvatske i činjenje štete tužiteljima koju u konačnici snosi Republika Hrvatska, već i narušavanje pravne sigurnosti i temeljnih prava zajamčenih Ustavom RH i Europskom konvencijom što ima dalekosežne posljedice po pravni i demokratski sustav RH, te navedeno predstavlja i pitanje nacionalne sigurnosti.
Radi protupravnosti i nepravilnosti u radu Trgovačkog suda u Zagrebu i Ministarstva pravosuđa RH, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju, tužba Fantazija projekt i dr. radi naknade štete od 18.09.2013.. još uvijek nije dostavljena na odgovor tuženicima INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA i RUSHOR MANAGEMENT d.o.o. slijedom čega je u proteklom razdoblju od 32 (trideset i dva) mjeseca prouzročena znatna materijalna šteta I-V tužiteljima i njihovim vjerovnicima, te imateljima poslovnih udjela I-V tužitelja, a za koju nastalu štetu su odgovorni Trgovački sud u Zagrebu i Ministarstvo pravosuđa RH, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju te Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske kojem je 5. svibnja 2015. upućen zahtjev I-V tužitelja za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu.
Zahtjev je podnesen radi otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti u radu Suda te u cilju sprečavanja nastanka daljnje štete koju u konačnici snosi Republika Hrvatska sukladno čl. 105  Zakona o sudovima (N.N. 28/13, 33/15).
Naime, prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su dana 05.05.2015. Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske dostavili zahtjev za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu u pravnoj stvari Tužitelja Fantazija projekt i dr. protiv INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA i RUSHOR MANAGEMENT d.o.o.(spis broj: P-2693/13), te su u predmetnom zahtjevu navedene konkretne protupravnosti i nepravilnosti u radu Trgovačkog suda u Zagrebu u ovom predmetu uz cjelovito priloženu dokaznu dokumentaciju.
Također, prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su Ministarstvo pravosuđa RH konstantno i pravovremeno u razdoblju 2015.g. – 2016.g. izvještavali i o daljnjim protupravnostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu sa cjelovitom dokaznom dokumentacijom, a koje protupravnosti i nepravilnosti su prouzročile štetu tužiteljima koji su onemogućeni u zaštiti prava i interesa zbog nedostavljanja tužbe na odgovor tuženicima sada već više od 32 mjeseca od dana kada je tužba podnijeta Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Nadalje, prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su o nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu izvijestili i Državno sudbeno vijeće koje je temeljem prijave i cjelokupno dostavljene dokazne dokumentacije zatražilo od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu u predmetu br. P-2693/13.
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske još uvijek nije postupilo niti po zahtjevu prijavitelja Fantazija projekt i dr. od 05.05.2015. za provođenje inspekcijskog nadzora, niti po nalogu Državnog sudbenog vijeća od 21.12.2015, te se nije očitovalo o prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu, već je svojim nepostupanjem zaštitilo neodgovoran, nesavjestan, protupravan i nepravilan rad prijavljenih odgovornih osoba čime je narušena pravna sigurnost prijavitelja/tužitelja i temeljna prava propisana zakonom i zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda”.
“Sukladno zakonu, štetu nastalu radi protupravnosti i nepravilnosti u radu Suda snosi Republika Hrvatska bez obzira je li ista posljedica protupravnog i nepravilnog rada Suda uzrokovana nestručnošću, neznanjem, neodgovornosti i nesavjesnim radom ili pak svjesnim protupravnim postupanjem i nepravilnim radom Suda.
Također, u ovom predmetu odgovornost za nastalu štetu snosi i Ured predsjednice Trgovačkog suda u Zagrebu koji je o svim protupravnostima i nepravilnostima u više navrata pisanim putem izviješten, ali od strane odgovornih osoba nisu poduzete odgovarajuće mjere kako bi se protupravnosti i nepravilnosti u radu suda otklonile što je za posljedicu imalo daljnje činjenje štete I-V tužiteljima kojima je zbog takvog postupanja Suda onemogućena zaštita prava i interesa, te prouzročena znatna materijalna šteta.
Uvidom u spis i pomoćne omote spisa Trgovačkog suda u Zagrebu izvršenim od strane opunomoćenog odvjetničkog društva Matić, Šooš Maceljski, Mandić, Stanić&Partneri d.o.o. utvrđeno je kako se  ovjereni prijevodi tužbi s prilogom na ruski jezik nalaze u pomoćnim omotima spisa, te da isti od strane Trgovačkog suda u Zagrebu nisu niti dostavljeni Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju, slijedom čega tužba I-V tužitelja niti nakon proteka roka od 25 (dvadesetpet) mjeseci još uvijek nije bila dostavljena Ministarstvu pravosuđa Ruske Federacije zbog čega nije mogla biti uručena na odgovor tuženicima INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA I RUSHOR MANAGEMENT d.o.o.
Sasvim je sigurno da tuženici INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA i RUSHOR MANAGEMENT d.o.o. neće pristati platiti troškove kamata i zateznih kamate, te ostalih troškova  prouzročenih nezakonitim i nepravilnim radom Trgovačkog suda u Zagrebu i odgovornih osoba u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske koji su odgovorni što tužba radi naknade štete više od 37 (tridesetsedam) mjeseci nije dostavljena tuženicima na odgovor, a koji troškovi i kamate su obzirom na VPS 95.124.612,67 eura već sada izraženi u više stotina milijuna kuna, te je šteta I – V tužiteljima i imateljima poslovnih udjela prouzročena i po više različitih osnova kroz čitavo razdoblje nemogućnosti ostvarivanja i zaštite zakonom propisanih i Ustavom Republike Hrvatske, te Europskom konvencijom zajamčenih prava. Na održanom ročištu Trgovačkog suda u Zagrebu dana 24.svibnja 2016.g. I – IV tužitelji su putem opunomoćenika predložili donošenje presude zbog ogluhe, a u protivnom predložili da trošak održanog ročišta padne na teret budžetskih sredstava suda i to u iznosu od 100.000,00 kuna plus PDV, a o čemu Trgovački sud u Zagrebu još uvijek nije odlučio”.
Iz prethodno navedenih dijelova opsežne prijave upućene Ministarstvu pravosuđa na više desetaka stranica proizlazi kako Trgovački sud u Zagrebu gotovo tri godine nije dostavio tužbu na odgovor tuženicima u sporu vrijednom 95 milijuna eura.
U te tri godine nepostupanja Trgovačkog suda nagomilane su kamate, odvjetnički i drugi troškovi od više stotina milijuna kuna. Ostaje pitanje tko će platiti sve te nagomilane troškove ukoliko se ustanovi da se radi o propustima ili protupravnostima pojedinaca na Trgovačkom sudu u Zagrebu ili u Ministarstvu pravosuđa preko kojeg se šalje dostava pismena u inozemstvo? Plaća  li to država, oni koji su postupali nesavjesno i izvan zakonskih okvira i propisanih procedura ili je to uobičajena sudska praksa koju imaju i druge članice Europske unije?
Mnogo pitanja za ministra pravosuđa Antu Šprlju koji je u posljednjim javnim istupima izrazio zadovoljstvo što ipak nije cijeli pravosudni sustav korumpiran. Iako je skromnost vrlina koju treba poštivati, nije joj mjesto iskazivati ju u trenutno ne baš ustrojenom i samo djelomično korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustava, kako to kaže novi ministar ministar Šprlje, prenosi maxportal.
Izvor: maxportal

petak, 19. kolovoza 2016.

Hoće li kum Željko Žužić financirati i ovogodišnju Mesićevu izbornu kampanju? | Hazud.hr

Hoće li kum Željko Žužić financirati i ovogodišnju Mesićevu izbornu kampanju? | Hazud.hr:



Mesić - Žužić

Hoće li kum Željko Žužić financirati i ovogodišnju Mesićevu izbornu kampanju?

Za utaju 47,6 milijuna kuna poreza Žužić dobio šest mjeseci zatvora

Željko-Žućić- ured, portret snimio-Boris-Scitar-640x360
tajkun Željko Žužić
Velikogorički tajkun Željko Žužić, prijatelj i kum bivšeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, i suprug sutkinje velikogoričkog Općinskog suda Vesne Žužić  u lipnju 2016 godine nagodio se sa tužiteljstvom i dogovorio kaznu radi  utaje 47,76 milijuna kuna poreza.  Na zagrebačkom Županijskom sudu sporazumno je osuđen na djelomičnu uvjetnu zatvorsku kaznu prema kojoj će u zatvoru morati provesti šest mjeseci, a preostalih sedam mjeseci na uvjetnoj slobodi.
Žužić je na sjednici optužnog vijeća priznao nedjelo i nagodio se s tužiteljstvom. Za utaju 47,6 milijuna kuna poreza osuđen je na 13 mjeseci zatvora, od ćega će sedam mjeseci biti na uvjetnoj slobodi, a šest mjeseci u zatvoru.
Također bit će mu oduzeta imovinska korist od približno 47 milijuna kuna. Prema  neslužbenim informacijama navodno  je Žužić već uplatio u državni proračun 10 milijuna kuna, dok je kao zalog da će uplatiti i ostatak od 37 milijuna kuna dao poslovnu zgradu u Velikoj Gorici, veličine 5600 metara četvornih.
Protiv Žužića je pokrenut postupak zbog utaje 47,6 milijuna kuna  poreznog duga tvrtke Solidum Žužić. Željko Žužić svu je imovinu vrijednu minimalno 437 milijuna kuna  svojih tvrtki prebacio na svoje osobno ime, a potom je obustavio poslovanje tvrtki kako bi izbjegao platiti  porezni dug.
Željko Žužić izdašno je financirao Mesićevu kampanju na predsjedničkim izborima, a ujedno je i poslovni partner Mesićeva zeta Renata Obranovića. Sada kada se “rasteretio” optužnice, ostalo mu je  očigledno  dovoljno kapitala iz kojeg može opet financirati kampanju svojega kuma Stipe Mesića.
Stipe Mesić - ured, portret
Stipe Mesić, bivši predsjednik RH, kum Žužićevom sinu
Vesna i Željko Žužić
Vesna Žužić, sutkinja Općinskog suda u Velikoj Gorici, i tajkun Željko Žužić
VEZANI TEKST:
Autor: N.L./HAZUD

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr:



SABOR RBA 2

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova?

Ustavom i Zakonom utvrđena ništetnost i nepoštenost ugovora sklopljenih sa austrijskim zadrugama i nelegalnim kreditnim uredima, ali umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

RBA ststefan Jedno od poprišta navodne prevare Raiffeisenbank St. Stefan im Rosental
Raiffeisenbank St. Stefan im Rosental
Dana 12. svibnja 2016. godine u Saboru RH održan je sastanak između Radne grupe – predstavnika oštećenika austrijskih RB i Posojilnica zadruga i oštećenika nelegalnih kreditnih ureda u kojoj su bili predstavnik Radne grupe i oštećenikNenad Koljaja, oštećenik Branko Hleb, oštećenica  Ksenija Miščević, dipl.prav.Ivica Marković, odvjetnik Mario Poljaki   novinarka Nada Landeka s jedne strane, i s druge strane  predstavnika institucija RH – Ministarstva pravosuđa u čije ime je na sastanku sudjelovala zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel, Ministarstva financija kojeg je predstavljao pomoćnik ministra financija Zvonko Šakić,  te saborskih zastupnika MOST-a prof. Ivana Lovrinovića,  Mire Buljadipl.pravnika i odvjetnika Jure Martinovića, Ivane Kolovrat, te saborskih zastupnika HDZ-a Ivana Šukera i Josipa Borića.
Prosvjednici - RBA - sabor 09.03.2016.
Oštećenici RB austrijskih zadruga u Saboru sa MOST
Problem sa austrijskim zadrugama i sa brojnim kreditnim uredima je nastao jer su na području Republike Hrvatske obavljali financijsko poslovanje za koje nisu imali potrebno ovlaštenje institucija RH – Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, ali i zato jer  je nepoznat izvor novca koji plasiraju putem kredita (sumnja na pranje novca), ali i zbog  drugih povreda zakona koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.  Iz tog razloga, detektirajući ovaj iznimno važan problem koji je veliki broj građana u potpunosti osiromašio i onemogućio im normalan život,  prošli saziv Sabora  u rujnu 2015. godine usvojio  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju sa svrhom i ciljem zaštite građana,  utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, ali i odgode ovrhe do donošenja pravomoćnih odluka u parničnim i kaznenim postupcima.

Zakon je na snazi od 30. rujna 2015. godine, ali ga sudovi rijetko primjenjuju u praksi

Zakon koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine sudovi su rijetko primjenjivali u praksi, već je suprotno njegovom postojanju, od strane samih sudaca izrečeno bezbroj razloga zašto se on ne bi trebao primjenjivati. Stoga su oštećenici RB austrijskih zadruga nastavili aktivno poticati saborske zastupnike  i Vladu RH (sada tehnička Vlada) na rješavanje problema nelegalnog poslovanja kreditnih ureda ali i stranih zadruga i banaka koje nisu imale potrebno odobrenje za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske. Iz razloga jer je nesporno utvrđeno da su ta trgovačka društva na području Hrvatske  poslovala bez potrebnih dozvola, i donešen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim je  u člancima 19. j. i 19.k  propisana  ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljeni sa društvima/bankama koji nisu imali dozvole za rad u Hrvatskoj,  stoga više ni nema potrebe ponovno dokazivati njihovo nelegalno djelovanje u Hrvatskoj.  
NIŠTETNOST UGOVORA - 19. j. i 19. k.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju
Oštećenici su  predložili Hrvatskom saboru da donese Zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske, te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.  Odluke o zaštiti svojih građana donijele su već i vlade Mađarske, Poljske, Španjolske. O  pitanjima nepoštenosti i nezakonitosti ugovora sa RB austrijskim zadrugama odlučivao je i Europski sud u Luxembourgu koji je u obje odluke presudio u korist oštećenih građana. 

Zakon koji ne štiti građane

RBA - ŠTEDNI RAČUNI U ZADRUGAMARadna grupa  dala je predstavnicima tijela vlasti i prijedloge načine rješavanja.  Istaknuli su da Zakon koji je ishitreno donijela SDP-ova  prošla vlada  nije adekvatno (gotovo nikako)  zaštitio oštećenike od lihvarskih kreditnih ureda i austrijskih zadruga koje su nelegalno poslovale na području Republike Hrvatske, niti su građani  zaštićeni od lihvara koji i nadalje, iako je  zakon na snazi, pljačkaju i ovršuju građane, stoga je predloženo donošenje novog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu, odnosno Izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, odnosno Izmjene i dopune  Zakona o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu (NN 009/1994) koji je na snazi od 18.02.1994. godine. 
Do sada nije poništen ni jedan ugovor a očigledno neće ni biti poništen, jer po sadašnjim zakonima takvo što nije moguće” – rekao je Nenad Koljaja, predstavnika optećenika RB zadruga. 
Isto tako do sada nije podignuta ni jedna optužnica po službenoj dužnosti, a uvjeren sam da isto tako neće ni biti podignuta, jer se ovo nezakonito poslovanje pokušava sakriti u većini institucija. Za primjer donošenja spornih odluka slobodno pogledajte sve odluke ovršnog odjela u općinskim sudovima Varaždin i Zadar tako da vam ostali primjeri nisu ni potrebni, pogledajte i sve odluke sutkinja Dubravke Novaković i Gordane Horvat Kliček koje su u suprotnosti i sa ovo malo propisa koji nas štite.”

Zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel začena Koljajinim riječima

Barica Novosel, zamjenica ministra pravosuđa na sastanku je rekla da postojeći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju štiti oštećenike te da se ovrhe temeljem tog zakona MORAJU ODGODITI sukladno zakonu, međutim, predstavnici Radne grupe rekli su joj da u praksi, ne samo da se ne prihvaćaju prijedlozi ovršenika za odgode ovrha, već se i prodaja nekretnina i deložacije žurno provode  i prije nego li su pravomoćno dovršeni parnični postupci  radi ništetnosti, odnosno istražne radnje u kaznenim postupcima  i eventualno podizanje optužnica. 
 
Nakon sastanka, Vlada RH je na svojoj 22. sjednici  odredila Radnu skupinu za rješavanje pitanja nelegalnih RBA zadruga. Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Antu Šprlju, ministra pravosuđa,Baricu Novosel, zamjenicu ministra pravosuđa i Renatu Duku, pomoćnicu ministra pravosuđa.
Isto tako, Vlada je na  svojoj 22. sjednici 11.05.2016. godine donijela i Mišljenja na temelju kojeg predlaže predlaže da Hrvatski sabor donese zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.
O prijedlogu Vlade RH, na sjednicama Sabora nije raspravljano, niti je od svibnja do srpnja 2016. predloženo donošenje takve odluke u skladu sa Prijedlogom Vlade RH.

Umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Umjesto žurnog rješavanja ovog iznimno značajnog problema, predstavnici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija od Radne grupe zatražili su preslike sudskih odluka s pojedinačnim primjerima kako bi se i oni sami uvjerili da se navedene odredbe Zakona ne  primjenjuju prilikom donošenja sudskih odluka.  
Mišljenje Ministarstva pravosuđa, i tehničkog ministra Šprlje o nepoštivanju odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane sudova, ali i drugih tijela predstavnici Radne grupe do danas nisu dobili.
Jedno je sasvim sigurno, nitko u Republici Hrvatskoj, ne smije se oglušiti na zakonske odredbe koje su nedvosmislene i jasne, koje utvrđuju ništetnost i nepoštenost takvih ugovora, sklopljenih sa trgovačkim društvima – tzv. bankama, koje su poslovale na području Republike Hrvatske bez potrebnih dozvola za rad od strane institucija koje su zadužene za nadzor i praćenje njihovog rada.

Na strani oštećenih od nelegalnih kreditora je i Pravo Europske Unije, koje je obvezujuće za države članice EU: 

Pravo Unije
3        U skladu s člankom 1. stavkom 1. Direktive 93/13:
„Svrha ove Direktive je uskladiti zakone i druge propise država članica koji se odnose na nepoštene odredbe u ugovorima koji se sklapaju između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača.“
4        Članak 3. stavak 1. ove direktive glasi kako slijedi:
Ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili pojedinačni pregovori smatra se nepoštenom ako u suprotnosti s uvjetom o dobroj vjeri, na štetu potrošača prouzroči znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka, proizašlih iz ugovora.“
5        Članak 6. stavak 1. navedene direktive određuje:
Države članice utvrđuju da u ugovoru koji je prodavatelj robe ili pružatelj usluge sklopio s potrošačem prema nacionalnom pravu nepoštene odredbe nisu obvezujuće za potrošača, a da ugovor u tim uvjetima i dalje obvezuje stranke ako je u stanju nastaviti važiti i bez tih nepoštenih odredaba.“
6        U skladu s člankom 7. stavkom 1. te direktive:
„U interesu potrošača i tržišnih konkurenata države članice osiguravaju da postoje primjerena i djelotvorna sredstva za sprečavanje stalnog korištenja nepoštenih odredaba u ugovorima koji prodavatelji robe i pružatelji usluga sklapaju s potrošačima.“
Autor: Nada Landeka

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr:



SABOR RBA 2

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova?

Ustavom i Zakonom utvrđena ništetnost i nepoštenost ugovora sklopljenih sa austrijskim zadrugama i nelegalnim kreditnim uredima, ali umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

RBA ststefan Jedno od poprišta navodne prevare Raiffeisenbank St. Stefan im Rosental
Raiffeisenbank St. Stefan im Rosental
Dana 12. svibnja 2016. godine u Saboru RH održan je sastanak između Radne grupe – predstavnika oštećenika austrijskih RB i Posojilnica zadruga i oštećenika nelegalnih kreditnih ureda u kojoj su bili predstavnik Radne grupe i oštećenikNenad Koljaja, oštećenik Branko Hleb, oštećenica  Ksenija Miščević, dipl.prav.Ivica Marković, odvjetnik Mario Poljaki   novinarka Nada Landeka s jedne strane, i s druge strane  predstavnika institucija RH – Ministarstva pravosuđa u čije ime je na sastanku sudjelovala zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel, Ministarstva financija kojeg je predstavljao pomoćnik ministra financija Zvonko Šakić,  te saborskih zastupnika MOST-a prof. Ivana Lovrinovića,  Mire Buljadipl.pravnika i odvjetnika Jure Martinovića, Ivane Kolovrat, te saborskih zastupnika HDZ-a Ivana Šukera i Josipa Borića.
Prosvjednici - RBA - sabor 09.03.2016.
Oštećenici RB austrijskih zadruga u Saboru sa MOST
Problem sa austrijskim zadrugama i sa brojnim kreditnim uredima je nastao jer su na području Republike Hrvatske obavljali financijsko poslovanje za koje nisu imali potrebno ovlaštenje institucija RH – Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, ali i zato jer  je nepoznat izvor novca koji plasiraju putem kredita (sumnja na pranje novca), ali i zbog  drugih povreda zakona koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.  Iz tog razloga, detektirajući ovaj iznimno važan problem koji je veliki broj građana u potpunosti osiromašio i onemogućio im normalan život,  prošli saziv Sabora  u rujnu 2015. godine usvojio  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju sa svrhom i ciljem zaštite građana,  utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, ali i odgode ovrhe do donošenja pravomoćnih odluka u parničnim i kaznenim postupcima.

Zakon je na snazi od 30. rujna 2015. godine, ali ga sudovi rijetko primjenjuju u praksi

Zakon koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine sudovi su rijetko primjenjivali u praksi, već je suprotno njegovom postojanju, od strane samih sudaca izrečeno bezbroj razloga zašto se on ne bi trebao primjenjivati. Stoga su oštećenici RB austrijskih zadruga nastavili aktivno poticati saborske zastupnike  i Vladu RH (sada tehnička Vlada) na rješavanje problema nelegalnog poslovanja kreditnih ureda ali i stranih zadruga i banaka koje nisu imale potrebno odobrenje za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske. Iz razloga jer je nesporno utvrđeno da su ta trgovačka društva na području Hrvatske  poslovala bez potrebnih dozvola, i donešen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim je  u člancima 19. j. i 19.k  propisana  ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljeni sa društvima/bankama koji nisu imali dozvole za rad u Hrvatskoj,  stoga više ni nema potrebe ponovno dokazivati njihovo nelegalno djelovanje u Hrvatskoj.  
NIŠTETNOST UGOVORA - 19. j. i 19. k.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju
Oštećenici su  predložili Hrvatskom saboru da donese Zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske, te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.  Odluke o zaštiti svojih građana donijele su već i vlade Mađarske, Poljske, Španjolske. O  pitanjima nepoštenosti i nezakonitosti ugovora sa RB austrijskim zadrugama odlučivao je i Europski sud u Luxembourgu koji je u obje odluke presudio u korist oštećenih građana. 

Zakon koji ne štiti građane

RBA - ŠTEDNI RAČUNI U ZADRUGAMARadna grupa  dala je predstavnicima tijela vlasti i prijedloge načine rješavanja.  Istaknuli su da Zakon koji je ishitreno donijela SDP-ova  prošla vlada  nije adekvatno (gotovo nikako)  zaštitio oštećenike od lihvarskih kreditnih ureda i austrijskih zadruga koje su nelegalno poslovale na području Republike Hrvatske, niti su građani  zaštićeni od lihvara koji i nadalje, iako je  zakon na snazi, pljačkaju i ovršuju građane, stoga je predloženo donošenje novog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu, odnosno Izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, odnosno Izmjene i dopune  Zakona o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu (NN 009/1994) koji je na snazi od 18.02.1994. godine. 
Do sada nije poništen ni jedan ugovor a očigledno neće ni biti poništen, jer po sadašnjim zakonima takvo što nije moguće” – rekao je Nenad Koljaja, predstavnika optećenika RB zadruga. 
Isto tako do sada nije podignuta ni jedna optužnica po službenoj dužnosti, a uvjeren sam da isto tako neće ni biti podignuta, jer se ovo nezakonito poslovanje pokušava sakriti u većini institucija. Za primjer donošenja spornih odluka slobodno pogledajte sve odluke ovršnog odjela u općinskim sudovima Varaždin i Zadar tako da vam ostali primjeri nisu ni potrebni, pogledajte i sve odluke sutkinja Dubravke Novaković i Gordane Horvat Kliček koje su u suprotnosti i sa ovo malo propisa koji nas štite.”

Zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel začena Koljajinim riječima

Barica Novosel, zamjenica ministra pravosuđa na sastanku je rekla da postojeći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju štiti oštećenike te da se ovrhe temeljem tog zakona MORAJU ODGODITI sukladno zakonu, međutim, predstavnici Radne grupe rekli su joj da u praksi, ne samo da se ne prihvaćaju prijedlozi ovršenika za odgode ovrha, već se i prodaja nekretnina i deložacije žurno provode  i prije nego li su pravomoćno dovršeni parnični postupci  radi ništetnosti, odnosno istražne radnje u kaznenim postupcima  i eventualno podizanje optužnica. 
 
Nakon sastanka, Vlada RH je na svojoj 22. sjednici  odredila Radnu skupinu za rješavanje pitanja nelegalnih RBA zadruga. Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Antu Šprlju, ministra pravosuđa,Baricu Novosel, zamjenicu ministra pravosuđa i Renatu Duku, pomoćnicu ministra pravosuđa.
Isto tako, Vlada je na  svojoj 22. sjednici 11.05.2016. godine donijela i Mišljenja na temelju kojeg predlaže predlaže da Hrvatski sabor donese zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.
O prijedlogu Vlade RH, na sjednicama Sabora nije raspravljano, niti je od svibnja do srpnja 2016. predloženo donošenje takve odluke u skladu sa Prijedlogom Vlade RH.

Umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Umjesto žurnog rješavanja ovog iznimno značajnog problema, predstavnici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija od Radne grupe zatražili su preslike sudskih odluka s pojedinačnim primjerima kako bi se i oni sami uvjerili da se navedene odredbe Zakona ne  primjenjuju prilikom donošenja sudskih odluka.  
Mišljenje Ministarstva pravosuđa, i tehničkog ministra Šprlje o nepoštivanju odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane sudova, ali i drugih tijela predstavnici Radne grupe do danas nisu dobili.
Jedno je sasvim sigurno, nitko u Republici Hrvatskoj, ne smije se oglušiti na zakonske odredbe koje su nedvosmislene i jasne, koje utvrđuju ništetnost i nepoštenost takvih ugovora, sklopljenih sa trgovačkim društvima – tzv. bankama, koje su poslovale na području Republike Hrvatske bez potrebnih dozvola za rad od strane institucija koje su zadužene za nadzor i praćenje njihovog rada.

Na strani oštećenih od nelegalnih kreditora je i Pravo Europske Unije, koje je obvezujuće za države članice EU: 

Pravo Unije
3        U skladu s člankom 1. stavkom 1. Direktive 93/13:
„Svrha ove Direktive je uskladiti zakone i druge propise država članica koji se odnose na nepoštene odredbe u ugovorima koji se sklapaju između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača.“
4        Članak 3. stavak 1. ove direktive glasi kako slijedi:
Ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili pojedinačni pregovori smatra se nepoštenom ako u suprotnosti s uvjetom o dobroj vjeri, na štetu potrošača prouzroči znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka, proizašlih iz ugovora.“
5        Članak 6. stavak 1. navedene direktive određuje:
Države članice utvrđuju da u ugovoru koji je prodavatelj robe ili pružatelj usluge sklopio s potrošačem prema nacionalnom pravu nepoštene odredbe nisu obvezujuće za potrošača, a da ugovor u tim uvjetima i dalje obvezuje stranke ako je u stanju nastaviti važiti i bez tih nepoštenih odredaba.“
6        U skladu s člankom 7. stavkom 1. te direktive:
„U interesu potrošača i tržišnih konkurenata države članice osiguravaju da postoje primjerena i djelotvorna sredstva za sprečavanje stalnog korištenja nepoštenih odredaba u ugovorima koji prodavatelji robe i pružatelji usluga sklapaju s potrošačima.“
Autor: Nada Landeka