Hoće li kum Željko Žužić financirati i ovogodišnju Mesićevu izbornu kampanju? | Hazud.hr

Hoće li kum Željko Žužić financirati i ovogodišnju Mesićevu izbornu kampanju? | Hazud.hr:

Hoće li kum Željko Žužić financirati i ovogodišnju Mesićevu izbornu kampanju?

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 14/08/2016 | 1 RESPONSE

Za utaju 47,6 milijuna kuna poreza Žužić dobio šest mjeseci zatvora

tajkun Željko Žužić

Velikogorički tajkun Željko Žužić, prijatelj i kum bivšeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, i suprug sutkinje velikogoričkog Općinskog suda Vesne Žužić  u lipnju 2016 godine nagodio se sa tužiteljstvom i dogovorio kaznu radi  utaje 47,76 milijuna kuna poreza.  Na zagrebačkom Županijskom sudu sporazumno je osuđen na djelomičnu uvjetnu zatvorsku kaznu prema kojoj će u zatvoru morati provesti šest mjeseci, a preostalih sedam mjeseci na uvjetnoj slobodi.

Žužić je na sjednici optužnog vijeća priznao nedjelo i nagodio se s tužiteljstvom. Za utaju 47,6 milijuna kuna poreza osuđen je na 13 mjeseci zatvora, od ćega će sedam mjeseci biti na uvjetnoj slobodi, a šest mjeseci u zatvoru.

Također bit će mu oduzeta imovinska korist od približno 47 milijuna kuna. Prema  neslužbenim informacijama navodno  je Žužić već uplatio u državni proračun 10 milijuna kuna, dok je kao zalog da će uplatiti i ostatak od 37 milijuna kuna dao poslovnu zgradu u Velikoj Gorici, veličine 5600 metara četvornih.

Protiv Žužića je pokrenut postupak zbog utaje 47,6 milijuna kuna  poreznog duga tvrtke Solidum Žužić. Željko Žužić svu je imovinu vrijednu minimalno 437 milijuna kuna  svojih tvrtki prebacio na svoje osobno ime, a potom je obustavio poslovanje tvrtki kako bi izbjegao platiti  porezni dug.

Željko Žužić izdašno je financirao Mesićevu kampanju na predsjedničkim izborima, a ujedno je i poslovni partner Mesićeva zeta Renata Obranovića. Sada kada se “rasteretio” optužnice, ostalo mu je  očigledno  dovoljno kapitala iz kojeg može opet financirati kampanju svojega kuma Stipe Mesića.

Stipe Mesić, bivši predsjednik RH, kum Žužićevom sinu

Vesna Žužić, sutkinja Općinskog suda u Velikoj Gorici, i tajkun Željko Žužić

VEZANI TEKST:

Autor: N.L./HAZUD

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr:

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova?

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 13/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Ustavom i Zakonom utvrđena ništetnost i nepoštenost ugovora sklopljenih sa austrijskim zadrugama i nelegalnim kreditnim uredima, ali umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Raiffeisenbank St. Stefan im Rosental

Dana 12. svibnja 2016. godine u Saboru RH održan je sastanak između Radne grupe – predstavnika oštećenika austrijskih RB i Posojilnica zadruga i oštećenika nelegalnih kreditnih ureda u kojoj su bili predstavnik Radne grupe i oštećenikNenad Koljaja, oštećenik Branko Hleb, oštećenica  Ksenija Miščević, dipl.prav.Ivica Marković, odvjetnik Mario Poljaki   novinarka Nada Landeka s jedne strane, i s druge strane  predstavnika institucija RH – Ministarstva pravosuđa u čije ime je na sastanku sudjelovala zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel, Ministarstva financija kojeg je predstavljao pomoćnik ministra financija Zvonko Šakić,  te saborskih zastupnika MOST-a prof. Ivana Lovrinovića,  Mire Bulja, dipl.pravnika i odvjetnika Jure Martinovića, Ivane Kolovrat, te saborskih zastupnika HDZ-a Ivana Šukera i Josipa Borića.

Oštećenici RB austrijskih zadruga u Saboru sa MOST

Problem sa austrijskim zadrugama i sa brojnim kreditnim uredima je nastao jer su na području Republike Hrvatske obavljali financijsko poslovanje za koje nisu imali potrebno ovlaštenje institucija RH – Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, ali i zato jer  je nepoznat izvor novca koji plasiraju putem kredita (sumnja na pranje novca), ali i zbog  drugih povreda zakona koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.  Iz tog razloga, detektirajući ovaj iznimno važan problem koji je veliki broj građana u potpunosti osiromašio i onemogućio im normalan život,  prošli saziv Sabora  u rujnu 2015. godine usvojio  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju sa svrhom i ciljem zaštite građana,  utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, ali i odgode ovrhe do donošenja pravomoćnih odluka u parničnim i kaznenim postupcima.

Zakon je na snazi od 30. rujna 2015. godine, ali ga sudovi rijetko primjenjuju u praksi

Zakon koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine sudovi su rijetko primjenjivali u praksi, već je suprotno njegovom postojanju, od strane samih sudaca izrečeno bezbroj razloga zašto se on ne bi trebao primjenjivati. Stoga su oštećenici RB austrijskih zadruga nastavili aktivno poticati saborske zastupnike  i Vladu RH (sada tehnička Vlada) na rješavanje problema nelegalnog poslovanja kreditnih ureda ali i stranih zadruga i banaka koje nisu imale potrebno odobrenje za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske. Iz razloga jer je nesporno utvrđeno da su ta trgovačka društva na području Hrvatske  poslovala bez potrebnih dozvola, i donešen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim je  u člancima 19. j. i 19.k  propisana  ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljeni sa društvima/bankama koji nisu imali dozvole za rad u Hrvatskoj,  stoga više ni nema potrebe ponovno dokazivati njihovo nelegalno djelovanje u Hrvatskoj.  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju

Oštećenici su  predložili Hrvatskom saboru da donese Zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske, te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.  Odluke o zaštiti svojih građana donijele su već i vlade Mađarske, Poljske, Španjolske. O  pitanjima nepoštenosti i nezakonitosti ugovora sa RB austrijskim zadrugama odlučivao je i Europski sud u Luxembourgu koji je u obje odluke presudio u korist oštećenih građana. 

Zakon koji ne štiti građane

Radna grupa  dala je predstavnicima tijela vlasti i prijedloge načine rješavanja.  Istaknuli su da Zakon koji je ishitreno donijela SDP-ova  prošla vlada  nije adekvatno (gotovo nikako)  zaštitio oštećenike od lihvarskih kreditnih ureda i austrijskih zadruga koje su nelegalno poslovale na području Republike Hrvatske, niti su građani  zaštićeni od lihvara koji i nadalje, iako je  zakon na snazi, pljačkaju i ovršuju građane, stoga je predloženo donošenje novog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu, odnosno Izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, odnosno Izmjene i dopune  Zakona o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu (NN 009/1994) koji je na snazi od 18.02.1994. godine. 

“Do sada nije poništen ni jedan ugovor a očigledno neće ni biti poništen, jer po sadašnjim zakonima takvo što nije moguće” – rekao je Nenad Koljaja, predstavnika optećenika RB zadruga. 

“Isto tako do sada nije podignuta ni jedna optužnica po službenoj dužnosti, a uvjeren sam da isto tako neće ni biti podignuta, jer se ovo nezakonito poslovanje pokušava sakriti u većini institucija. Za primjer donošenja spornih odluka slobodno pogledajte sve odluke ovršnog odjela u općinskim sudovima Varaždin i Zadar tako da vam ostali primjeri nisu ni potrebni, pogledajte i sve odluke sutkinja Dubravke Novaković i Gordane Horvat Kliček koje su u suprotnosti i sa ovo malo propisa koji nas štite.”

Zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel začena Koljajinim riječima

Barica Novosel, zamjenica ministra pravosuđa na sastanku je rekla da postojeći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju štiti oštećenike te da se ovrhe temeljem tog zakona MORAJU ODGODITI sukladno zakonu, međutim, predstavnici Radne grupe rekli su joj da u praksi, ne samo da se ne prihvaćaju prijedlozi ovršenika za odgode ovrha, već se i prodaja nekretnina i deložacije žurno provode  i prije nego li su pravomoćno dovršeni parnični postupci  radi ništetnosti, odnosno istražne radnje u kaznenim postupcima  i eventualno podizanje optužnica. 

 

Nakon sastanka, Vlada RH je na svojoj 22. sjednici  odredila Radnu skupinu za rješavanje pitanja nelegalnih RBA zadruga. Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Antu Šprlju, ministra pravosuđa,Baricu Novosel, zamjenicu ministra pravosuđa i Renatu Duku, pomoćnicu ministra pravosuđa.

Isto tako, Vlada je na  svojoj 22. sjednici 11.05.2016. godine donijela i Mišljenja na temelju kojeg predlaže predlaže da Hrvatski sabor donese zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.

O prijedlogu Vlade RH, na sjednicama Sabora nije raspravljano, niti je od svibnja do srpnja 2016. predloženo donošenje takve odluke u skladu sa Prijedlogom Vlade RH.

Umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Umjesto žurnog rješavanja ovog iznimno značajnog problema, predstavnici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija od Radne grupe zatražili su preslike sudskih odluka s pojedinačnim primjerima kako bi se i oni sami uvjerili da se navedene odredbe Zakona ne  primjenjuju prilikom donošenja sudskih odluka.  

Mišljenje Ministarstva pravosuđa, i tehničkog ministra Šprlje o nepoštivanju odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane sudova, ali i drugih tijela predstavnici Radne grupe do danas nisu dobili.

Jedno je sasvim sigurno, nitko u Republici Hrvatskoj, ne smije se oglušiti na zakonske odredbe koje su nedvosmislene i jasne, koje utvrđuju ništetnost i nepoštenost takvih ugovora, sklopljenih sa trgovačkim društvima – tzv. bankama, koje su poslovale na području Republike Hrvatske bez potrebnih dozvola za rad od strane institucija koje su zadužene za nadzor i praćenje njihovog rada.

Na strani oštećenih od nelegalnih kreditora je i Pravo Europske Unije, koje je obvezujuće za države članice EU: 

Pravo Unije

3        U skladu s člankom 1. stavkom 1. Direktive 93/13:

„Svrha ove Direktive je uskladiti zakone i druge propise država članica koji se odnose na nepoštene odredbe u ugovorima koji se sklapaju između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača.“

4        Članak 3. stavak 1. ove direktive glasi kako slijedi:

„Ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili pojedinačni pregovori smatra se nepoštenom ako u suprotnosti s uvjetom o dobroj vjeri, na štetu potrošača prouzroči znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka, proizašlih iz ugovora.“

5        Članak 6. stavak 1. navedene direktive određuje:

„Države članice utvrđuju da u ugovoru koji je prodavatelj robe ili pružatelj usluge sklopio s potrošačem prema nacionalnom pravu nepoštene odredbe nisu obvezujuće za potrošača, a da ugovor u tim uvjetima i dalje obvezuje stranke ako je u stanju nastaviti važiti i bez tih nepoštenih odredaba.“

6        U skladu s člankom 7. stavkom 1. te direktive:

„U interesu potrošača i tržišnih konkurenata države članice osiguravaju da postoje primjerena i djelotvorna sredstva za sprečavanje stalnog korištenja nepoštenih odredaba u ugovorima koji prodavatelji robe i pružatelji usluga sklapaju s potrošačima.“

Autor: Nada Landeka

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr:

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova?

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 13/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Ustavom i Zakonom utvrđena ništetnost i nepoštenost ugovora sklopljenih sa austrijskim zadrugama i nelegalnim kreditnim uredima, ali umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Raiffeisenbank St. Stefan im Rosental

Dana 12. svibnja 2016. godine u Saboru RH održan je sastanak između Radne grupe – predstavnika oštećenika austrijskih RB i Posojilnica zadruga i oštećenika nelegalnih kreditnih ureda u kojoj su bili predstavnik Radne grupe i oštećenikNenad Koljaja, oštećenik Branko Hleb, oštećenica  Ksenija Miščević, dipl.prav.Ivica Marković, odvjetnik Mario Poljaki   novinarka Nada Landeka s jedne strane, i s druge strane  predstavnika institucija RH – Ministarstva pravosuđa u čije ime je na sastanku sudjelovala zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel, Ministarstva financija kojeg je predstavljao pomoćnik ministra financija Zvonko Šakić,  te saborskih zastupnika MOST-a prof. Ivana Lovrinovića,  Mire Bulja, dipl.pravnika i odvjetnika Jure Martinovića, Ivane Kolovrat, te saborskih zastupnika HDZ-a Ivana Šukera i Josipa Borića.

Oštećenici RB austrijskih zadruga u Saboru sa MOST

Problem sa austrijskim zadrugama i sa brojnim kreditnim uredima je nastao jer su na području Republike Hrvatske obavljali financijsko poslovanje za koje nisu imali potrebno ovlaštenje institucija RH – Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, ali i zato jer  je nepoznat izvor novca koji plasiraju putem kredita (sumnja na pranje novca), ali i zbog  drugih povreda zakona koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.  Iz tog razloga, detektirajući ovaj iznimno važan problem koji je veliki broj građana u potpunosti osiromašio i onemogućio im normalan život,  prošli saziv Sabora  u rujnu 2015. godine usvojio  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju sa svrhom i ciljem zaštite građana,  utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, ali i odgode ovrhe do donošenja pravomoćnih odluka u parničnim i kaznenim postupcima.

Zakon je na snazi od 30. rujna 2015. godine, ali ga sudovi rijetko primjenjuju u praksi

Zakon koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine sudovi su rijetko primjenjivali u praksi, već je suprotno njegovom postojanju, od strane samih sudaca izrečeno bezbroj razloga zašto se on ne bi trebao primjenjivati. Stoga su oštećenici RB austrijskih zadruga nastavili aktivno poticati saborske zastupnike  i Vladu RH (sada tehnička Vlada) na rješavanje problema nelegalnog poslovanja kreditnih ureda ali i stranih zadruga i banaka koje nisu imale potrebno odobrenje za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske. Iz razloga jer je nesporno utvrđeno da su ta trgovačka društva na području Hrvatske  poslovala bez potrebnih dozvola, i donešen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim je  u člancima 19. j. i 19.k  propisana  ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljeni sa društvima/bankama koji nisu imali dozvole za rad u Hrvatskoj,  stoga više ni nema potrebe ponovno dokazivati njihovo nelegalno djelovanje u Hrvatskoj.  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju

Oštećenici su  predložili Hrvatskom saboru da donese Zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske, te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.  Odluke o zaštiti svojih građana donijele su već i vlade Mađarske, Poljske, Španjolske. O  pitanjima nepoštenosti i nezakonitosti ugovora sa RB austrijskim zadrugama odlučivao je i Europski sud u Luxembourgu koji je u obje odluke presudio u korist oštećenih građana. 

Zakon koji ne štiti građane

Radna grupa  dala je predstavnicima tijela vlasti i prijedloge načine rješavanja.  Istaknuli su da Zakon koji je ishitreno donijela SDP-ova  prošla vlada  nije adekvatno (gotovo nikako)  zaštitio oštećenike od lihvarskih kreditnih ureda i austrijskih zadruga koje su nelegalno poslovale na području Republike Hrvatske, niti su građani  zaštićeni od lihvara koji i nadalje, iako je  zakon na snazi, pljačkaju i ovršuju građane, stoga je predloženo donošenje novog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu, odnosno Izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, odnosno Izmjene i dopune  Zakona o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu (NN 009/1994) koji je na snazi od 18.02.1994. godine. 

“Do sada nije poništen ni jedan ugovor a očigledno neće ni biti poništen, jer po sadašnjim zakonima takvo što nije moguće” – rekao je Nenad Koljaja, predstavnika optećenika RB zadruga. 

“Isto tako do sada nije podignuta ni jedna optužnica po službenoj dužnosti, a uvjeren sam da isto tako neće ni biti podignuta, jer se ovo nezakonito poslovanje pokušava sakriti u većini institucija. Za primjer donošenja spornih odluka slobodno pogledajte sve odluke ovršnog odjela u općinskim sudovima Varaždin i Zadar tako da vam ostali primjeri nisu ni potrebni, pogledajte i sve odluke sutkinja Dubravke Novaković i Gordane Horvat Kliček koje su u suprotnosti i sa ovo malo propisa koji nas štite.”

Zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel začena Koljajinim riječima

Barica Novosel, zamjenica ministra pravosuđa na sastanku je rekla da postojeći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju štiti oštećenike te da se ovrhe temeljem tog zakona MORAJU ODGODITI sukladno zakonu, međutim, predstavnici Radne grupe rekli su joj da u praksi, ne samo da se ne prihvaćaju prijedlozi ovršenika za odgode ovrha, već se i prodaja nekretnina i deložacije žurno provode  i prije nego li su pravomoćno dovršeni parnični postupci  radi ništetnosti, odnosno istražne radnje u kaznenim postupcima  i eventualno podizanje optužnica. 

 

Nakon sastanka, Vlada RH je na svojoj 22. sjednici  odredila Radnu skupinu za rješavanje pitanja nelegalnih RBA zadruga. Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Antu Šprlju, ministra pravosuđa,Baricu Novosel, zamjenicu ministra pravosuđa i Renatu Duku, pomoćnicu ministra pravosuđa.

Isto tako, Vlada je na  svojoj 22. sjednici 11.05.2016. godine donijela i Mišljenja na temelju kojeg predlaže predlaže da Hrvatski sabor donese zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.

O prijedlogu Vlade RH, na sjednicama Sabora nije raspravljano, niti je od svibnja do srpnja 2016. predloženo donošenje takve odluke u skladu sa Prijedlogom Vlade RH.

Umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Umjesto žurnog rješavanja ovog iznimno značajnog problema, predstavnici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija od Radne grupe zatražili su preslike sudskih odluka s pojedinačnim primjerima kako bi se i oni sami uvjerili da se navedene odredbe Zakona ne  primjenjuju prilikom donošenja sudskih odluka.  

Mišljenje Ministarstva pravosuđa, i tehničkog ministra Šprlje o nepoštivanju odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane sudova, ali i drugih tijela predstavnici Radne grupe do danas nisu dobili.

Jedno je sasvim sigurno, nitko u Republici Hrvatskoj, ne smije se oglušiti na zakonske odredbe koje su nedvosmislene i jasne, koje utvrđuju ništetnost i nepoštenost takvih ugovora, sklopljenih sa trgovačkim društvima – tzv. bankama, koje su poslovale na području Republike Hrvatske bez potrebnih dozvola za rad od strane institucija koje su zadužene za nadzor i praćenje njihovog rada.

Na strani oštećenih od nelegalnih kreditora je i Pravo Europske Unije, koje je obvezujuće za države članice EU: 

Pravo Unije

3        U skladu s člankom 1. stavkom 1. Direktive 93/13:

„Svrha ove Direktive je uskladiti zakone i druge propise država članica koji se odnose na nepoštene odredbe u ugovorima koji se sklapaju između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača.“

4        Članak 3. stavak 1. ove direktive glasi kako slijedi:

„Ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili pojedinačni pregovori smatra se nepoštenom ako u suprotnosti s uvjetom o dobroj vjeri, na štetu potrošača prouzroči znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka, proizašlih iz ugovora.“

5        Članak 6. stavak 1. navedene direktive određuje:

„Države članice utvrđuju da u ugovoru koji je prodavatelj robe ili pružatelj usluge sklopio s potrošačem prema nacionalnom pravu nepoštene odredbe nisu obvezujuće za potrošača, a da ugovor u tim uvjetima i dalje obvezuje stranke ako je u stanju nastaviti važiti i bez tih nepoštenih odredaba.“

6        U skladu s člankom 7. stavkom 1. te direktive:

„U interesu potrošača i tržišnih konkurenata države članice osiguravaju da postoje primjerena i djelotvorna sredstva za sprečavanje stalnog korištenja nepoštenih odredaba u ugovorima koji prodavatelji robe i pružatelji usluga sklapaju s potrošačima.“

Autor: Nada Landeka

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr:

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova?

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 13/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Ustavom i Zakonom utvrđena ništetnost i nepoštenost ugovora sklopljenih sa austrijskim zadrugama i nelegalnim kreditnim uredima, ali umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Raiffeisenbank St. Stefan im Rosental

Dana 12. svibnja 2016. godine u Saboru RH održan je sastanak između Radne grupe – predstavnika oštećenika austrijskih RB i Posojilnica zadruga i oštećenika nelegalnih kreditnih ureda u kojoj su bili predstavnik Radne grupe i oštećenikNenad Koljaja, oštećenik Branko Hleb, oštećenica  Ksenija Miščević, dipl.prav.Ivica Marković, odvjetnik Mario Poljaki   novinarka Nada Landeka s jedne strane, i s druge strane  predstavnika institucija RH – Ministarstva pravosuđa u čije ime je na sastanku sudjelovala zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel, Ministarstva financija kojeg je predstavljao pomoćnik ministra financija Zvonko Šakić,  te saborskih zastupnika MOST-a prof. Ivana Lovrinovića,  Mire Bulja, dipl.pravnika i odvjetnika Jure Martinovića, Ivane Kolovrat, te saborskih zastupnika HDZ-a Ivana Šukera i Josipa Borića.

Oštećenici RB austrijskih zadruga u Saboru sa MOST

Problem sa austrijskim zadrugama i sa brojnim kreditnim uredima je nastao jer su na području Republike Hrvatske obavljali financijsko poslovanje za koje nisu imali potrebno ovlaštenje institucija RH – Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, ali i zato jer  je nepoznat izvor novca koji plasiraju putem kredita (sumnja na pranje novca), ali i zbog  drugih povreda zakona koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.  Iz tog razloga, detektirajući ovaj iznimno važan problem koji je veliki broj građana u potpunosti osiromašio i onemogućio im normalan život,  prošli saziv Sabora  u rujnu 2015. godine usvojio  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju sa svrhom i ciljem zaštite građana,  utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, ali i odgode ovrhe do donošenja pravomoćnih odluka u parničnim i kaznenim postupcima.

Zakon je na snazi od 30. rujna 2015. godine, ali ga sudovi rijetko primjenjuju u praksi

Zakon koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine sudovi su rijetko primjenjivali u praksi, već je suprotno njegovom postojanju, od strane samih sudaca izrečeno bezbroj razloga zašto se on ne bi trebao primjenjivati. Stoga su oštećenici RB austrijskih zadruga nastavili aktivno poticati saborske zastupnike  i Vladu RH (sada tehnička Vlada) na rješavanje problema nelegalnog poslovanja kreditnih ureda ali i stranih zadruga i banaka koje nisu imale potrebno odobrenje za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske. Iz razloga jer je nesporno utvrđeno da su ta trgovačka društva na području Hrvatske  poslovala bez potrebnih dozvola, i donešen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim je  u člancima 19. j. i 19.k  propisana  ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljeni sa društvima/bankama koji nisu imali dozvole za rad u Hrvatskoj,  stoga više ni nema potrebe ponovno dokazivati njihovo nelegalno djelovanje u Hrvatskoj.  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju

Oštećenici su  predložili Hrvatskom saboru da donese Zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske, te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.  Odluke o zaštiti svojih građana donijele su već i vlade Mađarske, Poljske, Španjolske. O  pitanjima nepoštenosti i nezakonitosti ugovora sa RB austrijskim zadrugama odlučivao je i Europski sud u Luxembourgu koji je u obje odluke presudio u korist oštećenih građana. 

Zakon koji ne štiti građane

Radna grupa  dala je predstavnicima tijela vlasti i prijedloge načine rješavanja.  Istaknuli su da Zakon koji je ishitreno donijela SDP-ova  prošla vlada  nije adekvatno (gotovo nikako)  zaštitio oštećenike od lihvarskih kreditnih ureda i austrijskih zadruga koje su nelegalno poslovale na području Republike Hrvatske, niti su građani  zaštićeni od lihvara koji i nadalje, iako je  zakon na snazi, pljačkaju i ovršuju građane, stoga je predloženo donošenje novog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu, odnosno Izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, odnosno Izmjene i dopune  Zakona o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu (NN 009/1994) koji je na snazi od 18.02.1994. godine. 

“Do sada nije poništen ni jedan ugovor a očigledno neće ni biti poništen, jer po sadašnjim zakonima takvo što nije moguće” – rekao je Nenad Koljaja, predstavnika optećenika RB zadruga. 

“Isto tako do sada nije podignuta ni jedna optužnica po službenoj dužnosti, a uvjeren sam da isto tako neće ni biti podignuta, jer se ovo nezakonito poslovanje pokušava sakriti u većini institucija. Za primjer donošenja spornih odluka slobodno pogledajte sve odluke ovršnog odjela u općinskim sudovima Varaždin i Zadar tako da vam ostali primjeri nisu ni potrebni, pogledajte i sve odluke sutkinja Dubravke Novaković i Gordane Horvat Kliček koje su u suprotnosti i sa ovo malo propisa koji nas štite.”

Zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel začena Koljajinim riječima

Barica Novosel, zamjenica ministra pravosuđa na sastanku je rekla da postojeći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju štiti oštećenike te da se ovrhe temeljem tog zakona MORAJU ODGODITI sukladno zakonu, međutim, predstavnici Radne grupe rekli su joj da u praksi, ne samo da se ne prihvaćaju prijedlozi ovršenika za odgode ovrha, već se i prodaja nekretnina i deložacije žurno provode  i prije nego li su pravomoćno dovršeni parnični postupci  radi ništetnosti, odnosno istražne radnje u kaznenim postupcima  i eventualno podizanje optužnica. 

 

Nakon sastanka, Vlada RH je na svojoj 22. sjednici  odredila Radnu skupinu za rješavanje pitanja nelegalnih RBA zadruga. Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Antu Šprlju, ministra pravosuđa,Baricu Novosel, zamjenicu ministra pravosuđa i Renatu Duku, pomoćnicu ministra pravosuđa.

Isto tako, Vlada je na  svojoj 22. sjednici 11.05.2016. godine donijela i Mišljenja na temelju kojeg predlaže predlaže da Hrvatski sabor donese zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.

O prijedlogu Vlade RH, na sjednicama Sabora nije raspravljano, niti je od svibnja do srpnja 2016. predloženo donošenje takve odluke u skladu sa Prijedlogom Vlade RH.

Umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Umjesto žurnog rješavanja ovog iznimno značajnog problema, predstavnici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija od Radne grupe zatražili su preslike sudskih odluka s pojedinačnim primjerima kako bi se i oni sami uvjerili da se navedene odredbe Zakona ne  primjenjuju prilikom donošenja sudskih odluka.  

Mišljenje Ministarstva pravosuđa, i tehničkog ministra Šprlje o nepoštivanju odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane sudova, ali i drugih tijela predstavnici Radne grupe do danas nisu dobili.

Jedno je sasvim sigurno, nitko u Republici Hrvatskoj, ne smije se oglušiti na zakonske odredbe koje su nedvosmislene i jasne, koje utvrđuju ništetnost i nepoštenost takvih ugovora, sklopljenih sa trgovačkim društvima – tzv. bankama, koje su poslovale na području Republike Hrvatske bez potrebnih dozvola za rad od strane institucija koje su zadužene za nadzor i praćenje njihovog rada.

Na strani oštećenih od nelegalnih kreditora je i Pravo Europske Unije, koje je obvezujuće za države članice EU: 

Pravo Unije

3        U skladu s člankom 1. stavkom 1. Direktive 93/13:

„Svrha ove Direktive je uskladiti zakone i druge propise država članica koji se odnose na nepoštene odredbe u ugovorima koji se sklapaju između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača.“

4        Članak 3. stavak 1. ove direktive glasi kako slijedi:

„Ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili pojedinačni pregovori smatra se nepoštenom ako u suprotnosti s uvjetom o dobroj vjeri, na štetu potrošača prouzroči znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka, proizašlih iz ugovora.“

5        Članak 6. stavak 1. navedene direktive određuje:

„Države članice utvrđuju da u ugovoru koji je prodavatelj robe ili pružatelj usluge sklopio s potrošačem prema nacionalnom pravu nepoštene odredbe nisu obvezujuće za potrošača, a da ugovor u tim uvjetima i dalje obvezuje stranke ako je u stanju nastaviti važiti i bez tih nepoštenih odredaba.“

6        U skladu s člankom 7. stavkom 1. te direktive:

„U interesu potrošača i tržišnih konkurenata države članice osiguravaju da postoje primjerena i djelotvorna sredstva za sprečavanje stalnog korištenja nepoštenih odredaba u ugovorima koji prodavatelji robe i pružatelji usluga sklapaju s potrošačima.“

Autor: Nada Landeka

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova? | Hazud.hr:

Jesu li opljačkani građani ping-pong loptica političkim strankama koja im služi za skupljanje političkih bodova?

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 13/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Ustavom i Zakonom utvrđena ništetnost i nepoštenost ugovora sklopljenih sa austrijskim zadrugama i nelegalnim kreditnim uredima, ali umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Raiffeisenbank St. Stefan im Rosental

Dana 12. svibnja 2016. godine u Saboru RH održan je sastanak između Radne grupe – predstavnika oštećenika austrijskih RB i Posojilnica zadruga i oštećenika nelegalnih kreditnih ureda u kojoj su bili predstavnik Radne grupe i oštećenikNenad Koljaja, oštećenik Branko Hleb, oštećenica  Ksenija Miščević, dipl.prav.Ivica Marković, odvjetnik Mario Poljaki   novinarka Nada Landeka s jedne strane, i s druge strane  predstavnika institucija RH – Ministarstva pravosuđa u čije ime je na sastanku sudjelovala zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel, Ministarstva financija kojeg je predstavljao pomoćnik ministra financija Zvonko Šakić,  te saborskih zastupnika MOST-a prof. Ivana Lovrinovića,  Mire Bulja, dipl.pravnika i odvjetnika Jure Martinovića, Ivane Kolovrat, te saborskih zastupnika HDZ-a Ivana Šukera i Josipa Borića.

Oštećenici RB austrijskih zadruga u Saboru sa MOST

Problem sa austrijskim zadrugama i sa brojnim kreditnim uredima je nastao jer su na području Republike Hrvatske obavljali financijsko poslovanje za koje nisu imali potrebno ovlaštenje institucija RH – Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, ali i zato jer  je nepoznat izvor novca koji plasiraju putem kredita (sumnja na pranje novca), ali i zbog  drugih povreda zakona koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.  Iz tog razloga, detektirajući ovaj iznimno važan problem koji je veliki broj građana u potpunosti osiromašio i onemogućio im normalan život,  prošli saziv Sabora  u rujnu 2015. godine usvojio  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju sa svrhom i ciljem zaštite građana,  utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, ali i odgode ovrhe do donošenja pravomoćnih odluka u parničnim i kaznenim postupcima.

Zakon je na snazi od 30. rujna 2015. godine, ali ga sudovi rijetko primjenjuju u praksi

Zakon koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine sudovi su rijetko primjenjivali u praksi, već je suprotno njegovom postojanju, od strane samih sudaca izrečeno bezbroj razloga zašto se on ne bi trebao primjenjivati. Stoga su oštećenici RB austrijskih zadruga nastavili aktivno poticati saborske zastupnike  i Vladu RH (sada tehnička Vlada) na rješavanje problema nelegalnog poslovanja kreditnih ureda ali i stranih zadruga i banaka koje nisu imale potrebno odobrenje za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske. Iz razloga jer je nesporno utvrđeno da su ta trgovačka društva na području Hrvatske  poslovala bez potrebnih dozvola, i donešen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim je  u člancima 19. j. i 19.k  propisana  ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljeni sa društvima/bankama koji nisu imali dozvole za rad u Hrvatskoj,  stoga više ni nema potrebe ponovno dokazivati njihovo nelegalno djelovanje u Hrvatskoj.  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju

Oštećenici su  predložili Hrvatskom saboru da donese Zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske, te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.  Odluke o zaštiti svojih građana donijele su već i vlade Mađarske, Poljske, Španjolske. O  pitanjima nepoštenosti i nezakonitosti ugovora sa RB austrijskim zadrugama odlučivao je i Europski sud u Luxembourgu koji je u obje odluke presudio u korist oštećenih građana. 

Zakon koji ne štiti građane

Radna grupa  dala je predstavnicima tijela vlasti i prijedloge načine rješavanja.  Istaknuli su da Zakon koji je ishitreno donijela SDP-ova  prošla vlada  nije adekvatno (gotovo nikako)  zaštitio oštećenike od lihvarskih kreditnih ureda i austrijskih zadruga koje su nelegalno poslovale na području Republike Hrvatske, niti su građani  zaštićeni od lihvara koji i nadalje, iako je  zakon na snazi, pljačkaju i ovršuju građane, stoga je predloženo donošenje novog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu, odnosno Izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, odnosno Izmjene i dopune  Zakona o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu (NN 009/1994) koji je na snazi od 18.02.1994. godine. 

“Do sada nije poništen ni jedan ugovor a očigledno neće ni biti poništen, jer po sadašnjim zakonima takvo što nije moguće” – rekao je Nenad Koljaja, predstavnika optećenika RB zadruga. 

“Isto tako do sada nije podignuta ni jedna optužnica po službenoj dužnosti, a uvjeren sam da isto tako neće ni biti podignuta, jer se ovo nezakonito poslovanje pokušava sakriti u većini institucija. Za primjer donošenja spornih odluka slobodno pogledajte sve odluke ovršnog odjela u općinskim sudovima Varaždin i Zadar tako da vam ostali primjeri nisu ni potrebni, pogledajte i sve odluke sutkinja Dubravke Novaković i Gordane Horvat Kliček koje su u suprotnosti i sa ovo malo propisa koji nas štite.”

Zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel začena Koljajinim riječima

Barica Novosel, zamjenica ministra pravosuđa na sastanku je rekla da postojeći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju štiti oštećenike te da se ovrhe temeljem tog zakona MORAJU ODGODITI sukladno zakonu, međutim, predstavnici Radne grupe rekli su joj da u praksi, ne samo da se ne prihvaćaju prijedlozi ovršenika za odgode ovrha, već se i prodaja nekretnina i deložacije žurno provode  i prije nego li su pravomoćno dovršeni parnični postupci  radi ništetnosti, odnosno istražne radnje u kaznenim postupcima  i eventualno podizanje optužnica. 

 

Nakon sastanka, Vlada RH je na svojoj 22. sjednici  odredila Radnu skupinu za rješavanje pitanja nelegalnih RBA zadruga. Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Antu Šprlju, ministra pravosuđa,Baricu Novosel, zamjenicu ministra pravosuđa i Renatu Duku, pomoćnicu ministra pravosuđa.

Isto tako, Vlada je na  svojoj 22. sjednici 11.05.2016. godine donijela i Mišljenja na temelju kojeg predlaže predlaže da Hrvatski sabor donese zaključak kojim se zadužuje Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima državne uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.

O prijedlogu Vlade RH, na sjednicama Sabora nije raspravljano, niti je od svibnja do srpnja 2016. predloženo donošenje takve odluke u skladu sa Prijedlogom Vlade RH.

Umjesto donošenja hitre i adekvatne odluke koja bi zaštitila građane za vrijeme političkih borbi i prepucavanja, Hrvatski sabor je raspušten 15.07.2016.??!!

Umjesto žurnog rješavanja ovog iznimno značajnog problema, predstavnici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija od Radne grupe zatražili su preslike sudskih odluka s pojedinačnim primjerima kako bi se i oni sami uvjerili da se navedene odredbe Zakona ne  primjenjuju prilikom donošenja sudskih odluka.  

Mišljenje Ministarstva pravosuđa, i tehničkog ministra Šprlje o nepoštivanju odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane sudova, ali i drugih tijela predstavnici Radne grupe do danas nisu dobili.

Jedno je sasvim sigurno, nitko u Republici Hrvatskoj, ne smije se oglušiti na zakonske odredbe koje su nedvosmislene i jasne, koje utvrđuju ništetnost i nepoštenost takvih ugovora, sklopljenih sa trgovačkim društvima – tzv. bankama, koje su poslovale na području Republike Hrvatske bez potrebnih dozvola za rad od strane institucija koje su zadužene za nadzor i praćenje njihovog rada.

Na strani oštećenih od nelegalnih kreditora je i Pravo Europske Unije, koje je obvezujuće za države članice EU: 

Pravo Unije

3        U skladu s člankom 1. stavkom 1. Direktive 93/13:

„Svrha ove Direktive je uskladiti zakone i druge propise država članica koji se odnose na nepoštene odredbe u ugovorima koji se sklapaju između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača.“

4        Članak 3. stavak 1. ove direktive glasi kako slijedi:

„Ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili pojedinačni pregovori smatra se nepoštenom ako u suprotnosti s uvjetom o dobroj vjeri, na štetu potrošača prouzroči znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka, proizašlih iz ugovora.“

5        Članak 6. stavak 1. navedene direktive određuje:

„Države članice utvrđuju da u ugovoru koji je prodavatelj robe ili pružatelj usluge sklopio s potrošačem prema nacionalnom pravu nepoštene odredbe nisu obvezujuće za potrošača, a da ugovor u tim uvjetima i dalje obvezuje stranke ako je u stanju nastaviti važiti i bez tih nepoštenih odredaba.“

6        U skladu s člankom 7. stavkom 1. te direktive:

„U interesu potrošača i tržišnih konkurenata države članice osiguravaju da postoje primjerena i djelotvorna sredstva za sprečavanje stalnog korištenja nepoštenih odredaba u ugovorima koji prodavatelji robe i pružatelji usluga sklapaju s potrošačima.“

Autor: Nada Landeka